Česta pitanja i odgovori

Temeljem članka 10. stavka 2. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom NN 28/23, propisano je da RH osigurava sredstva u državnom proračunu u visini od 80 % te Grad Zagreb u visini od 20 % za organiziranu nekonstrukcijsku obnovu, popravak konstrukcije obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada koje su neuporabljive odnosno privremeno neuporabljive ili uništene, uključujući i cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra.
Programom mjera obnove zgrada oštećenih potresom NN 28/23 (poglavlje 7.) vlasnici odnosno suvlasnici obvezni su ukloniti oštećenja uzrokovana potresom.
Ukoliko je brzim pregledom zgradi dodijeljena zelena naljepnica (U1 i U2) moguće je izradom nalaza postojećeg stanja građevinske konstrukcije utvrditi kategoriju uporabljivosti sukladno stvarnom stanju postojeće konstrukcije (neuporabljiva N1, N2; privremeno neuporabljiva PN1, PN2) te promijeniti klasifikaciju uporabljivosti zgrade. Navedeni nalaz izrađuje ovlašteni inženjer građevinarstva s najmanje 5 godina radnog iskustva u projektiranju konstrukcija (u svemu prema točki 10. Programa mjera NN 28/23).
Zakonom o obnovi NN 28/23, čl. 22. poduzimanje radnji za sanaciju oštećenja nakon potresa smatraju se poslovima redovite uprave o kojima odlučuju suvlasnici većinom glasova, koji se računaju po suvlasničkim dijelovima, ne po broju suvlasnika.
Iznimno u sklopu istog članka:
(4) Ako se ne može postići većina za poslove iz ovoga članka, a radi se o zgradi koja je oštećena odnosno uništena zbog prirodne nepogode ili katastrofe iz članka 1. ovoga Zakona, na zahtjev bilo kojega od suvlasnika odluku će donijeti sud u izvanparničnom po kojega od suvlasnika odluku će donijeti sud u izvanparničnom postupku.
(5) Postupak iz stavka 4. ovoga članka je hitan.

Člankom 10. stavkom 11. definirano je: „do završetka obnove odnosno do izgradnje višestambene i stambeno-poslovne zgrade na području katastrofe Vlada će po i stambeno-poslovne zgrade na području katastrofe Vlada će posebnom odlukom urediti način plaćanja i visinu zajedničke pričuve.“
„Odlukom o proglašenju katastrofe na području pogođenom potresom“ NN 1/2021 od siječnja 2021. god. Područje Grada Zagreba nije svrstano u područje katastrofe stoga se navedeni članak ne primjenjuje osim u Sisačko-moslavačkoj, Zagrebačkoj i Karlovačkoj županiji.

Sukladno čl. 65., Zakona o obnovi NN 21/23:
(2) Zahtjev za novčanu pomoć za popravak konstrukcije zgrade podnosi:
– upravitelj ili predstavnik suvlasnika višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade i poslovne zgrade
(6) Zahtjev za novčanu pomoć za troškove izrade projekta podnosi:
– upravitelj ili predstavnik suvlasnika višestambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade
(9) Zahtjev za uklanjanje višestambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade podnosi upravitelj ili predstavnik suvlasnika.
(13) Upravitelj i predstavnik suvlasnika iz ovoga članka zastupaju suvlasnike u postupcima obnove na temelju ovoga Zakona, a na temelju odluke većine suvlasnika.
Čl. 15. st. 4. Zakona o obnovi NN 21/23: U postupcima dodjele novčane pomoći, vlasnici odnosno suvlasnici koji sami obnavljaju oštećenu zgradu ostvaruju pravo na isplatu novčane pomoći za koordinaciju samoobnove.
Programom mjera NN 28/23, točka 7.4.2.:
Novčana pomoć za koordinaciju samoobnove isplaćuje se na temelju rješenja o novčanoj pomoći po dostavljenoj izjavi podnositelja zahtjeva da će sam organizirati provedbu obnove ili po dostavljenom ugovoru s provoditeljem koordinacije samoobnove. Provoditelj koordinacije samoobnove može biti svaka poslovno sposobna fizička osoba ili pravna osoba. Ugovorom se može predvidjeti da se iznos novčane pomoći za koordinaciju samoobnove može isplatiti na račun provoditelja koordinacije samoobnove.
Iznosi novčane pomoći u ovisnosti o veličini građevinske bruto površine:

1. za zgradu do 700 m² GBP iznosi 5.308,91 eura,
2. za zgradu od 700 m² do 1.500 m² GBP iznosi 7.963,37 eura,
3. za zgradu preko 1.500 m² GBP iznosi 10.617,82 eura

Člankom 25. stavkom 6. Zakona propisano je da je sastavni dio projekta obnove konstrukcije zgrade i projekta obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, troškovnik procijenjenih troškova radova obnove sukladno Zakonu, Tehničkom propisu i Programu mjera, dok je člankom 29. stavkom 4. propisano da je projektant dužan u troškovniku izdvojiti stavke procijenjenog opravdanog troška obnove koje se financiraju temeljem Zakona.
Nadalje člankom 30. stavcima 5. i 6. propisano je da nadzorni inženjer ovjerom računa, privremenih ili okončanih situacija odgovora za namjensko trošenje sredstava za obnovu koja se financira sukladno Zakonu te, ako se izvode radovi koji se ne financiraju temeljem Zakona, nadzorni inženjer dužan je izraditi i ovjeriti izvješće o opravdanim troškovima obnove kojem je sastavni dio račun, privremena ili okončana situacija. Stavkom 7. istoga članka propisano je da je u izvješću o opravdanim troškovima nadzorni inženjer dužan izdvojiti stavke opravdanog troška obnove koje se financiraju temeljem Zakona.
Za namjensko trošenje novčane pomoći za popravak konstrukcije zgrade koja se isplaćuje na račun obvezne pričuve sukladno članku 60. Zakona odgovoran je upravitelj. Ukoliko korisnik novčane pomoći isplaćena sredstva prema Zakonu ne iskoristi namjenski, dužan je isplaćena sredstva vratiti u državni proračun.
Korisnici novčane pomoći dužni su u roku od 60 dana od završetka obnove dostaviti Ministarstvu završno izvješće nadzornog inženjera.
Novčana pomoć za popravak konstrukcije uključuje i cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra (u daljnjem tekstu: konstrukcijska obnova).
 
7.4.11.1. Novčana pomoć za konstrukcijsku obnovu zgrade prije početka obnove

Novčana pomoć se isplaćuje na račun obvezne pričuve, a upravitelj zgrade odgovoran je za namjensko trošenje isplaćenih sredstava.
Iznos novčane pomoći za popravak konstrukcije zgrade, odnosno za cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra maksimalno iznosi do procijenjene vrijednosti troškova konstrukcijske odnosno cjelovite obnove pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra sukladno članku 15. Zakona, a ovisno o utvrđenoj razini obnove i stupnju oštećenja.
Ministarstvo, nakon što utvrdi da je dostavljena cjelokupna dokumentacija, osim projektne dokumentacije, može putem ovlaštenog inženjera građevinarstva izraditi nalaz o oštećenju zgrade.
Ministarstvo odlučuje o novčanoj pomoći sukladno članku 15. Zakona nakon što utvrdi da je zgrada neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva, temeljem nalaza i nakon što utvrdi najveću vrijednost projekta obnove, stručnog nadzora građenja, građevinskih radova popravka konstrukcije zgrade odnosno cjelovite obnove pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra do razine 2.
Nakon dostave projektne dokumentacije od strane podnositelja zahtjeva Ministarstvo utvrđuje razinu obnove sukladno Zakonu i Tehničkom propisu te u skladu s utvrđenom razinom utvrđuje najveću vrijednost projekta obnove, stručnog nadzora građenja, građevinskih radova popravka konstrukcije zgrade odnosno cjelovite obnove pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra u skladu s člankom 15. Zakona te odlučuje o upravnoj stvari.
Ukoliko se uz zahtjev dostavi projektna dokumentacija, te nakon što se utvrdi oštećenje zgrade na način da je zgrada neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva, Ministarstvo će temeljem projektne dokumentacije i Tehničkog propisa utvrditi najveću vrijednost projekta obnove, stručnog nadzora građenja, građevinskih radova popravka konstrukcije zgrade odnosno cjelovite obnove pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra sukladno članku 15. Zakona.
Iznos novčane pomoći iz ove točke isplaćuje se bez poreza na dodanu vrijednost te će se o eventualnom pravu na isplatu poreza na dodanu vrijednost odlučiti nakon dostave računa, odnosno privremenih i okončane situacije.
Upravitelj je dužan u roku od 60 dana od završetka obnove odnosno najkasnije u roku od dvije godine od dana isplate novčane pomoći dostaviti ovjerene privremene odnosno okončanu situaciju, građevinsku knjigu, građevinski dnevnik, izvješće nadzornog inženjera o opravdanim troškovima, završno izvješće nadzornog inženjera, pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine te na zahtjev Ministarstva i drugu potrebnu dokumentaciju. Novčana pomoć iz ove točke obuhvaća i iznos novčane pomoći za koordinaciju samoobnove. Neutrošena sredstva uplaćena na posebno otvoreni namjenski račun vraćaju se u državni proračun Republike Hrvatske.
Obavezni prilozi uz prijavu:
1. dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba ovlaštena za podnošenje zahtjeva, te dokaz o vlasništvu/suvlasništvu zgrade/svih posebnih dijelova zgrade (ugovor o upravljanju, međuvlasnički ugovor, odluka većine suvlasnika zgrade za podnošenje zahtjeva i zastupanje, ugovor s provoditeljem koordinacije samoobnove)
2. dokaz da je potresom oštećena zgrada postojeća građevina sukladno Zakonu o gradnji izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta, te svaka druga građevina koja je prema Zakonu o gradnji ili posebnom zakonu s njom izjednačena (npr. građevinska dozvola, rješenje o izvedenom stanju, odnosno uporabna dozvola)
3. ako preliminarni pregled zgrade nije obavljen ili preliminarnim pregledom zgrada nije ocijenjena neuporabljivom ili privremeno neuporabljivom, dokaz da su konstrukcijski elementi zgrade oštećeni potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na način da je neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva
4. za poslovne zgrade (članak 10. stavak 5. Zakona) dokaz o obavljanju gospodarske djelatnosti na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.
5. projekt obnove konstrukcije zgrade odnosno projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade sukladno pravilniku iz članka 4. stavka 4. Zakona ili elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije i projekt obnove konstrukcije zgrade, odnosno projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade (obavezni prilog ugovor o izradi projekta)
6. dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba na čiji se IBAN račun uplaćuje odobreni iznos novčane pomoći (IBAN zgrade)

7.4.11.2. Novčana pomoć za konstrukcijsku obnovu zgrade tijekom obnove

Ukoliko većina suvlasnika donese odluku da će putem upravitelja zgrade ili predstavnika suvlasnika podnijeti zahtjev za novčanu pomoć za konstrukcijsku obnovu odnosno cjelovitu obnovu potresom oštećene višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade odnosno poslovne zgrade označene kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro tijekom obnove, novčana pomoć isplaćuje se temeljem računa ispostavljenih po pojedinačno okončanim radovima, odnosno ovjerenim privremenim i okončanim situacijama.
Podnositelj zahtjeva dužan je uz zahtjev dostaviti projekt obnove konstrukcije zgrade odnosno projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade ili zahtjev da se projektna dokumentacija izradi od strane Ministarstva.
Ukoliko podnositelj zahtjeva dostavi projekt, ostvaruje sukladno članku 15. Zakona pravo na financiranje opravdanih troškova izrade projekta, a sve ovisno o utvrđenoj razini i stupnju oštećenja konstrukcije zgrade.
Ministarstvo donosi rješenje o novčanoj pomoći nakon što utvrdi da je zgrada neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva, temeljem projekta utvrdit će najveću vrijednost projekta obnove, stručnog nadzora građenja, građevinskih radova popravka konstrukcije zgrade odnosno cjelovite obnove pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra sukladno članku 15. Zakona ovisno o razini i stupnju oštećenja konstrukcije zgrade.
Na temelju rješenja o novčanoj pomoći podnositelj zahtjeva sklapa s Ministarstvom ugovor o sufinanciranju opravdanih troškova ovisno o stupnju oštećenja konstrukcije zgrade.
Novčana pomoć iz ove točke obuhvaća i iznos novčane pomoći za koordinaciju samoobnove.
Obavezni prilozi uz prijavu: istovjetna onoj potrebnoj u modelu samoobnove „isplata prije“,
uz dodatnu dokumentaciju: dokaz o opravdanom trošku – ovjerene situacije od nadzornog inženjera s izvješćem o opravdanim troškovima, ukoliko je već izveden dio radova.
 
7.4.11.3. Novčana pomoć za konstrukcijsku obnovu zgrade nakon dovršene obnove

Temeljem članka 60. stavka 1. Zakona, a ukoliko većina suvlasnika donese odluku da će putem upravitelja zgrade ili predstavnika suvlasnika podnijeti zahtjev za novčanu pomoć za konstrukcijsku obnovu odnosno cjelovitu obnovu potresom oštećene višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade odnosno poslovne zgrade nakon dovršene obnove, novčana pomoć isplaćuje se temeljem rješenja o novčanoj pomoći na račun obvezne pričuve zgrade.
Nakon što Ministarstvo utvrdi da je uz zahtjev za novčanu pomoć nakon dovršene obnove priložena cjelokupna dokumentacija, putem ovlaštenog inženjera građevinarstva može izraditi nalaz sukladno ovom Programu.
Podnositelj zahtjeva dužan je uz zahtjev dostaviti projekt obnove konstrukcije zgrade odnosno projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade.
Nakon dostave građevinskog dnevnika, građevinske knjige, pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine, završnog izvješća nadzornog inženjera, ovjerenih računa odnosno situacija i izvješća nadzornog inženjera o opravdanim troškovima te nakon što utvrdi najveću vrijednost projekta obnove, stručnog nadzora građenja, građevinskih radova obnove konstrukcije zgrade i troška koordinacije samoobnove na koju vlasnik odnosno suvlasnici imaju pravo sukladno Zakonu i ovom Programu, Ministarstvo, temeljem članka 64. stavka 1. Zakona donosi rješenje o novčanoj pomoći kojim se isplaćuju opravdani troškovi projekta obnove, stručnog nadzora građenja, građevinskih radova obnove konstrukcije zgrade te troška koordinacije samoobnove.
Obavezni prilozi uz prijavu: istovjetna onoj potrebnoj u modelu samoobnove „isplata prije“,
osim tehničke dokumentacije:
- projekt obnove konstrukcije zgrade odnosno projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade
- završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine
- pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine
- dokaz o opravdanom trošku; ispravni računi o pruženim uslugama i izvedenim radovima odnosno izvješće o opravdanim troškovima nadzornog inženjera sukladno članku 30. stavcima 5., 6. i 7. Zakona

Uvjeti i procedura stambenog zbrinjavanja dani su Zakonom o obnovi čl. 74. – 94. i Programom mjera točka 8.1., 8.2.
Točka 8.1.2.1. prilozi uz zahtjev za stambeno zbrinjavanje.

https://mpgi.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-50/graditeljstvo-98/obnova-zgrada-ostecenih-potresom-na-podrucju-grada-zagreba-i-krapinsko-zagorske-zupanije/financiranje-najma-zamjenskog-smjestaja/11853

Konstrukcijska obnova zgrade provodi se u skladu s Tehničkim propisom, sukladno članku 24. Zakona. Projekt obnove popravkom, pojačanjem i/ili cjelovitom obnovom konstrukcije izrađuje se za zgradu kao konstrukcijsku cjelinu. Projekt obnove zgrade može se izraditi za dio zgrade, odnosno funkcionalnu cjelinu zgrade ukoliko je u građevinskom projektu izrađen elaborat postojećeg stanja građevinske konstrukcije zgrade za cijelu zgradu kao konstrukcijsku cjelinu po kojem moraju postupati svi funkcionalni dijelovi zgrade (ulazi) i ukoliko se istim elaboratom dokaže da se konstrukcijskom obnovom dijela, funkcionalne cjeline zgrade postiže tehničkim propisom propisana razina konstrukcijske obnove cijele zgrade kao konstrukcijske cjeline. Pod funkcionalnom cjelinom ne podrazumijeva se jedan pojedinačni posebni dio, odnosno stan ili poslovni prostor.
Tako izrađen Projekt obnove za dio zgrade će se smatrati Projektom obnove cijele zgrade kao konstrukcijske cjeline.
Pod cjelovitom obnovom konstrukcije, smatra se da se svi konstrukcijski elementi trebaju detaljno pregledati i ovisno o zatečenom stanju, tipu zgrade i propisanoj razini prema Tehničkom propisu, obnoviti.
U slučaju kada su u prostorima u kojima se izvode radovi konstrukcijske obnove zaštićeni predmeti pokretne kulturne baštine i/ili zaštićena pokretna kulturna dobra, potrebno ih je privremeno premjestiti u drugi odgovarajući prostor ili ako opseg radova to dopušta, zaštititi in situ od mehaničkih oštećenja i građevinske prašine drvenim oplatama, folijama ili kartonima.
Radovi koje obnova konstrukcije zgrade može obuhvaćati su:
1. Pripremni radovi – priprema zgrade za izvođenje radova obnove konstrukcije zgrade
2. Demontaže i uklanjanje – uklanjanje slojeva konstrukcija (npr. žbuke, podne obloge, slojevi međukatnih i krovnih konstrukcija i dr.), uklanjanje instalacija i opreme i drugih oštećenih dijelova zgrade ili dijelova koje je potrebno ukloniti radi izvođenja radova obnove, skupljanje šute, utovar i odvoz na privremeno skladište i/ili reciklažno dvorište uz razvrstavanje radi ponovne uporabe ili mogućnost reciklaže materijala i dijelova nakon uklanjanja
3. Zemljani radovi – radnje (predradnje, uklanjanja i rušenja, iskopi, nasipanje i razastiranja i potrebni transporti) potrebne u slučaju potrebe zahvata na temeljima zgrade i na ukopanim dijelovima zgrade
4. Radovi na obnovi konstrukcije zgrade (betonski i armirano betonski radovi, čelične konstrukcije i elementi, armirački radovi, tesarski radovi, zidarski radovi) provode se prema sljedećim razinama obnove:
4.1. Razina 2 – sa sljedećim zahvatima:
– popravak većih pukotina u nosivim zidovima
– obuhvatniji popravak krovišta
– popravak stubišta
– popravak i povezivanje zidova
– popravak međukatnih konstrukcija (greda, ležajeva, spojeva i sl.) i sidrenje u zidove
– mjere stabilizacije nepridržanih zidova
– izmjena dimnjaka vezano uz zamjenu atmosferskog uređaja za loženje kondenzacijskim.
Navedeni zahvati uključuju izvođenje sljedećih građevinskih radova:
– lokalno povezivanje nosivih zidova
– izvedba armirane žbuke na pojedinim zidovima
– ugradnja sidara za mjestimično povezivanje međukatnih konstrukcija i nosivih zidova te pregradnih s nosivim zidovima
– pojačanje međukatnih grednika i daščane oplate s ciljem postizanja djelomično krute dijafragme te prihvaćanje iste za obodne zidove
– lokalno unošenje prednapona
– lokalno ojačanje zidova FRP-om, mrežama od staklenih vlakana i sl.
– lokalno prezidavanje nosivih zidova, djelomično ili potpuno prezidavanje nenosivih (pregradnih) zidova materijalom iste ili manje specifične težine Program mjera točka 1.3.: 2. vlasnik odnosno suvlasnici zgrade mogu projektirati i izvoditi pojačanje konstrukcije zgrade koja je iznad razine iz Tehničkog propisa o izmjenama i dopunama Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije NN 7/22, odnosno cjelovitu obnovu zgrade koja nije pojedinačno zaštićeno kulturno dobro kada sami provode obnovu uz ostvarivanje prava na novčanu pomoć za opravdane troškove popravka konstrukcije.
– izvedba horizontalnih AB serklaža na krovnim parapetima, konzolnim zidovima i zabatnim zidovima
– lokalno dodavanje novih nosivih elemenata ako se utvrdi značajan nedostatak zidova u jednom smjeru
– za zgrade za koje je dopuštena iznimka, ostali radovi kojima se doprinosi povećanju potresne otpornosti građevinske konstrukcije, ali se bitno ne povećava krutost i masa izvorne konstrukcije
– ostale mjere sličnog opsega prema preporuci projektanta
– radovi popravka građevinske konstrukcije razine 2 ako je prihvatljivo obuhvaćaju i radove razine 1
4.2. Razina 3 – sa sljedećim zahvatima:
– pojačanja nosivih zidova (injektiranje, fugiranje, prezidavanje, FRP, mreže od staklenih vlakana usidrenih GFRP sidrima, torkretiranje)
– pojačanje ili izvedba novih međukatnih konstrukcija i krovišta s propisanim sidrenjem u zidove
– popravak i/ili izvedba novih stubišnih krakova i podesta
– izvedba novih (dodatnih) ukrutnih nosivih zidova (na mjestu pregradnih ili na novim pozicijama)
– pojačanje temelja
– izvedba novih vertikalnih i horizontalnih serklaža (treba izbjegavati potpuno usijecanje u nosivu strukturu zida)
– ostali zahvati kojima se pojačava potresom oštećena građevinska konstrukcija, a potrebni su da se postigne mehanička otpornost i stabilnost zgrade na potresno djelovanje za poredbenu vjerojatnost premašaja od 20 % u 50 godina (povratni period 225 godina) za granično stanje znatnog oštećenja.
Provedba navedenih zahvata uključuje izvođenje sljedećih građevinskih radova (ako je primjenjivo):
– iz Razine 1 i/ili 2, u mjeri i obuhvatu primjerenom pojačanju potresom oštećene građevinske konstrukcije da se postigne mehanička otpornost i stabilnost zgrade na potresno djelovanje za poredbenu vjerojatnost premašaja od 20 % u 50 godina (povratni period 225 godina) za granično stanje znatnog oštećenja
– ostalih radova potrebnih za provedbu građevinskih zahvata predviđenih Razinom 3.
4.3. Razina 4 – sa sljedećim zahvatima (ako je primjenjivo):
– iz Razine 1, 2 i 3 u mjeri i obuhvatu primjerenom da se postigne mehanička otpornost i stabilnost zgrade u odnosu na potresno djelovanje za poredbenu vjerojatnost premašaja od 10 % u 50 godina (povratni period 475 godina)
– ostalih radova potrebnih za obnovu konstrukcije zgrade.
5. Građevinski radovi uz instalacije (npr. osiguranje prodora za instalacije u novim dijelovima konstrukcija, ugradnja bužira ili dijelova drugih instalacija u nove AB konstrukcije).
6. Završni zidarski radovi (npr. žbukanja i dr.)
7. Radovi na zamjeni vanjske stolarije (prozori i vrata) i unutarnje stolarije (unutarnja vrata) isključivo u obuhvatu nužnom za popravak odnosno pojačanje konstrukcije, a isključivo na elementima koji su tijekom obavezne konstruktivne obnove nužno oštećeni područjem zahvata obnove
8. Izolaterski radovi na razinu prije potresa (npr. izolacija temelja i krovova, toplinske izolacije temelja, zidova, podova i krovova)
9. Krovopokrivački radovi
10. Limarski radovi
11. Podne podloge (prema konstrukcija II faza, Standardna kalkulacija IGH-a, dio radova »37«)
12. Elektroinstalaterski radovi
13. Instalacije vodovoda i kanalizacije
14. Instalacije grijanja i klimatizacije
15. Plinske instalacije.
Radovi iz točaka 5. do 15. izvode se isključivo u obuhvatu nužnom za popravak odnosno pojačanje konstrukcije, a isključivo na elementima koji su tijekom obavezne konstruktivne obnove nužno oštećeni.
Radovi iz stavaka 12., 13. i 14. ove točke izvode se isključivo u obuhvatu nužnom za popravak odnosno pojačanje konstrukcije do pune funkcionalnosti pojedinog sustava.
Ukoliko se, prilikom izvođenja radova na popravku i/ili pojačanju i/ili cjelovitoj obnovi konstrukcije (razina 2, 3 i 4) kojima se u velikoj mjeri utječe na postojeći sustav instalacija, utvrdi da je postojeći instalacijski sustav trošan, zastario i da ne zadovoljava važećim tehničkim propisima i normama te da isti sustav nije moguće nadograditi izvođenjem novih instalacija, a slijedom navedenoga da na istim neće biti moguće izvršiti ispitivanja kojima se dokazuje funkcionalnost, uporabljivost i ispravnost instalacijskog sustava (sukladno važećim tehničkim propisima), izvršit će se zamjena postojećeg sustava instalacija u cijelosti uključivo i zamjenu, odnosno izvođenje novih priključaka na javne i/ili interne sustave vodovoda i odvodnje (hidrofori, cisterne vode, sabirne jame i sl.), niskonaponsku elektroenergetsku mrežu, distribucijsku mrežu plina. Pri tome zamjena postojećih instalacija predstavlja prihvatljiv trošak.
Prilikom i nakon izvođenja radova popravka i/ili pojačanje konstrukcije (razina 2 i 3) kojima se u manjoj mjeri utječe na postojeće instalacije, a ne utječu na cjelokupni instalacijski sustav zgrade, odnosno radovi koji uzrokuju manja lokalna oštećenja u građevinskim elementima zgrada, dijelove postojećih instalacija potrebno je zamijeniti odgovarajućim materijalima sukladnim postojećima.
Radovi obnove konstrukcije zgrada završavaju izvođenjem potrebnih završnih zidarskih radova, što uključuje izradu grube i fine žbuke unutarnjih zidova i stropova, izvođenje radova na vanjskoj toplinskoj ovojnici zgrade (ukoliko je postojala) do završnog dekorativnog sloja te izradu podloge za polaganje podne obloge (izravnavajući sloj estriha), isključivo na građevinskim elementima koji su oštećeni u potresu.
Iznimno od gornjeg odlomka i u slučaju radova na obnovi konstrukcije uslijed kojih su nužni radovi uklanjanja, rušenja i demontaže postojećih završnih slojeva podova, zidnih obloga i sanitarne opreme, završnim radovima se smatraju dobava i montaža sanitarne opreme i izvođenje završnih podnih te zidnih obloga u stambenim jedinicama u obuhvatu koji je nužan za stanovanje.
Kao opravdani trošak prihvaća se završni sloj pročeljne žbuke, u debljini 1 – 1,5 cm koji se izvodi iz plemenite, vodobojne, parapropusne, zaštitne i dekorativne mineralne žbuke, površine, zrnatosti i obrade poput izvorne.
Ukoliko je neophodno izvesti vanjske obloge ojačanja, koje mijenjaju gabarite građevine, a zbog postizanja zahtijevane razine potresne otpornosti, iste se mogu provesti prema Zakonu.
Projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro izrađuje se u skladu s posebnim uvjetima koje po službenoj dužnosti utvrđuje nadležno javnopravno tijelo u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.
Ukoliko je u skladu s izdanim posebnim uvjetima potrebno izvesti istražne restauratorsko konzervatorske radove s dokumentacijom i potom konzervatorsko-restauratorski elaborat za izvođenje radova isti su opravdani trošak.
Ministarstvo će procijenjenu vrijednost nabave za navedene usluge i radove utvrditi po provedenim postupcima nabave.
Ukoliko je u skladu s Geotehničkim elaboratom nakon provedenih geotehničkih istražnih radova potrebno izvesti sanaciju tla, trošak istih je opravdani trošak.
Ministarstvo će procijenjenu vrijednost nabave za navedene radove utvrditi po provedenim postupcima nabave.

Prema članku 19. Zakona o obnovi NN 21/23 zgrade koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro moraju provesti cjelovitu obnovu zgrade koja osim obnove konstrukcije podrazumijeva i obnovu strojarskih i elektrotehničkih instalacija te obnovu pročelja zgrade. 

Na temelju Zakona uklanjaju se zgrade koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da su urušene ili da njihova obnova nije moguća (u daljnjem tekstu: uništena zgrada).
Uništena zgrada uklanja se u skladu s projektom za uklanjanje zgrade.

Uklanjanje zgrada provode nadležna tijela određena Zakonom. Ministarstvo može sklopiti sporazum s jedinicama lokalne ili područne (regionalne) samouprave u svrhu provedbe postupaka uklanjanja uništenih zgrada. Jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave provode uklanjanje zgrada na temelju rješenja Ministarstva i sklopljenog sporazuma.

Sukladno točki 7.2.3. Programa mjera, ukoliko je Upravitelj podnositelj zahtjeva, potrebno je priložiti većinsku odluku suvlasnika za podnošenje zahtjeva za uklanjanje zgrade.
Sukladno čl. 38. stavak 1. Zakona o obnovi NN 21/23 u postupku uklanjanja zgrade uništene ili oštećene potresom čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti, zdravlju ljudi i drugim zgradama ili stabilnosti tla na okolnom zemljištu, građevinski inspektor odmah po službenoj dužnosti donosi rješenje o uklanjanju uništene zgrade i/ili dijela zgrade, bez suglasnosti vlasnika odnosno suvlasnika i bez suglasnosti tijela nadležnog za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara.

Temeljem članka 107. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima „vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njezinu uporabu ili korištenje može privremeno uporabiti tuđe zemljište radi izvođenja radova, postavljanja skele i sl., ako se to na drugi način ne može izvesti.“

Prema Zakonu o obveznim odnosima NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, čl. 633., st. 1. garantni rok za izvođenje radova na obnovi konstrukcije je 10 godina:
„Izvođač odgovara za nedostatke građevine koji se tiču ispunjavanja zakonom određenih bitnih zahtjeva za građevinu ako se ti nedostaci pokažu na vrijeme deset godina od predaje i primitka radova.“
Prema tumačenju Hrvatske komore inženjera građevinarstva, ukoliko tijekom izvođenja predmetnih radova dođe do promjene izvođača i s tim u svezi voditelja građenja tada pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine potpisuje ovlašteni voditelj građenja koji je bio imenovan u trenutku završetka radova, međutim prilikom preuzimanja poslova od prethodnog izvođača potrebno je sastaviti zapisnik o primopredaji radova i dokumentacije od prethodnog ovlaštenog voditelja građenja u kojem će biti navedene sve činjenice i okolnosti vezane uz izvršene radove, utrošeni materijal i sl. Također navedene okolnosti potrebno je upisati u građevinski dnevnik.

Zgrade kojima je brzim pregledom dodijeljena zelena naljepnica U2 – uporabljivo s preporukom te žuta (privremeno neuporabljivo) ili crvena (neuporabljivo) naljepnica imaju pravo na retroaktivno potraživanje utrošenih sredstava za hitne i nužne sanacije/nekonstrukcijsku obnovu nakon potresa.
Ukoliko na zgradi nije proveden brzi pregled ili je dodijeljena U1 naljepnica, potrebno je priložiti nalaz izrađen od ovlaštenog inženjera građevinske struke kojim su utvrđena oštećenja na nekonstrukcijskim elementima koji su predmet potraživanja s obaveznim prilogom fotografija oštećenja.

Sukladno točki 8.3. Programa mjera NN 28/23, Vlasnik odnosno suvlasnici zgrade oštećene u potresu ostvaruje, prema članku 59. Zakona, pravo na novčanu pomoć za opravdane troškove koje je imao odnosno koje ima za:
– nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija te uklanjanje i pridržanje opasnih dijelova zgrade koji su mogli odnosno koji mogu ugroziti život i zdravlje ljudi,
– popravak ili zamjenu dimnjaka
– popravak ili zamjenu zabatnog zida
– popravak stubišta
– popravak dizala.
Slijedom navedenoga vlasnik odnosno suvlasnici zgrade na kojoj su nekonstrukcijski elementi zgrade oštećeni u potresu ima pravo na novčanu pomoć za popravak nekonstrukcijskih elemenata zgrade, i to:
– popravak ili zamjenu dimnjaka
– popravak ili uklanjanje i ponovnu izvedbu zabatnih zidova na tavanu/u potkrovlju
– djelomično ili potpuno prezidavanje nenosivih (pregradnih) zidova u potkrovlju/tavanu materijalom iste ili manje težine
– popravak ili zamjenu krovnih vijenaca i parapeta
– popravak balkonskih ogradnih zidova
– popravak oštećenja na pročeljima
– zamjenu pokrova (crijepa i sljemenjaka), ovisno o oštećenju
– popravak krovišta (lokalna zamjena rogova, letvi, kosnika)
– popravak ili zamjenu krovne limarije, krovnih prodora/oštećenih krovnih prozora/krovnih kupola, popravak krovne izolacije
– popravak stubišta (radovi sanacije nekonstrukcijskih oštećenja stubišnih krakova i podesta uključuju skidanje i odvoz ispucale žbuke po dijelovima zidova stubišta (lokalno) i dijelova podgleda stubišnih krakova, za koje se ocijeni da predstavljaju potencijalnu opasnost za korisnike. Površine s kojih je uklonjena oštećena žbuka/obloga obnavljaju se ponovnim žbukanjem, gletanjem i završnom obradom odnosno zamjenom obloge)
– popravak dizala (izvođenje strojarskih radova u smislu sanacije oštećenja uzrokovanih potresom na temelju mišljenja ovlaštenog servisera (ne uključuje rekonstrukciju dotrajalog dizala i okna)
– za pokrov od azbestno-cementnih ploča koji je stradao u potresu opravdana je zamjena cijelog pokrova bez obzira na postotak oštećenja.
Troškovi dimnjačarskog nalaza predstavljaju prihvatljiv trošak.

Sukladno Odluci o izmjeni i dopuni odluke o osiguranju novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije NN 138/2022 od 25.11.2022., opravdani troškovi za radove navedene pod točkom 2. mogu iznositi maksimalno 22.500,00 kn po posebnom dijelu (broj stambenih i poslovnih jedinica).
Rješenje o novčanoj pomoći za nekonstrukcijsku obnovu je upravni akt koji izdaje MPGI a koje sadrži iznos dodijeljene pomoći opravdanih troškova. Prema iskustvu, novčana sredstva nadležna institucija uplaćuje u roku do mjesec dana na račun pričuve.
Rješenje o novčanoj pomoći višestambene, stambeno-poslovne zgrade i poslovne zgrade dostavlja se svim vlasnicima posebnih dijelova nekretnine putem upravitelja zgrade ili predstavnika suvlasnika koji su prema članku 66. Zakona o obnovi NN 21/23 obvezni objaviti rješenje na oglasnoj ploči zgrade.

Vlasnici odnosno suvlasnici oštećenih višestambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih zgrada koji prema posebnom propisu imaju upravitelja ovlašteni su putem upravitelja ili predstavnika suvlasnika podnijeti zahtjev za isplatu novčane pomoći na račun obvezne pričuve prije početka nekonstrukcijske obnove u visini od 25 % maksimalnog iznosa utvrđenog Odlukom Vlade iz članka 59. Zakona.
Upravitelj je odgovoran za namjensko trošenje isplaćenih sredstava.
Dodijeljeni iznos novčane pomoći upravitelj je dužan namjenski utrošiti u roku od godine dana od dana isplate.
Neutrošena i nenamjenski utrošeni iznos novčane pomoći upravitelj je dužan vratiti u državni proračun.

Nakon izvedenih radova obnove nekonstrukcijskih elemenata, ne postoji mogućnost službene promjene naljepnice u bazi preliminarnih pregleda zgrada. Kao dokaz da je zgrada uklonila određena oštećenja služi završno izvješće nadzornog inženjera nad provedenim radovima i nalaz postojećeg stanja građevinske konstrukcije kojim se utvrđuje nova kategorija uporabljivosti odnosno dodjeljuje nova naljepnica.
Ukoliko zgrada ima i konstrukcijskih oštećenja, neovisno o sanaciji nekonstrukcijskih elemenata obvezna je pokrenuti postupak pokretanja konstrukcijske obnove.
Za izdavanje potvrde o službenoj naljepnici zgrade potrebno je ispunjeni zahtjev poslati na email adresu potvrdaopregledu@zagreb.hr u svemu prema uputama na web domeni:


https://www.zagreb.hr/izdavanje-potvrde-o-pregledu-zgrade_naljepnica/172787
 

Organizirana obnova nekonstrukcijskih elemenata zgrada provodi se na zgradama kojima je preliminarnim pregledom (ili naknadnim detaljnim pregledom) dodijeljena klasifikacija uporabljivosti U1 – uporabljivo bez ograničenja i U2 – uporabljivo s preporukom, PN1-privremeno neuporabljivo potreban-detaljan pregled, PN2-privremeno neuporabljivo-potrebne mjere hitne intervencije, N1-neuporabljivo zbog vanjskog utjecaja i N2-neuporabljivo zbog oštećenja.
Ukoliko se ustanovi da se radi o oštećenjima na konstrukcijskim elementima zgrade nastalim uslijed potresa od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. godine koji su takve prirode da je narušena mehanička otpornost i stabilnost zgrade postupak organizirane obnove nekonstrukcijskih elemenata zgrade provodi se u slučajevima kada na zgradi nisu provedene hitne mjere privremene zaštite te postoji mogućnost ugroze života i zdravlja stanara i slučajnih prolaznika (na krovištu, dimnjaku, zabatu, krovnom vijencu i sl.) odnosno prema ocjeni ovlaštenog inženjera građevinarstva.
Zgrade s utvrđenim oštećenjima na konstrukcijskim elementima koji su takve prirode da je narušena mehanička otpornost i stabilnost zgrade preusmjeravaju se na postupak popravka konstrukcije.
Ukoliko se u postupku organizirane obnove nekonstrukcijskih elemenata zgrade po izradi Nalaza utvrdi da nekonstrukcijski elementi nisu oštećeni potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. godine popravak nekonstrukcijskih elemenata se ne provodi.

Organizirana obnova nekonstrukcijskih elemenata uključuje izvođenje građevinskih i građevinsko-obrtničkih radova (ako je primjenjivo), i to:
– popravak ili uklanjanje i ponovna izvedba oštećenih:
• dimnjaka (predviđeni radovi sanacije dimnjaka oštećenih potresom obuhvaćaju i postavljanje dimovodnih cijevi u postojeće dimnjake ukoliko se pri sanaciji dimnjaka oštećenih potresom bude provodila zamjena atmosferskog uređaja za loženje kondenzacijskim zbog zahtjeva propisanih drugom zakonskom regulativom)
• krovnih vijenaca i parapeta
• balkonskih ogradnih zidova
– popravak ili uklanjanje i ponovna izvedba dijelova zabatnih zidova na tavanu/u potkrovlju
– djelomično ili potpuno prezidavanje nenosivih (pregradnih) zidova materijalom iste ili manje mase – popravak krovišta
orisnike. Površine s kojih je uklonjena oštećena žbuka, dovršavaju se ponovnim žbukanjem i gletanjem).
– zamjena pokrova (crijepa, sljemenjaka)
– popravak pukotina u nekonstrukcijskim elementima
– popravak ili zamjena dijelova:
• krovne limarije
• krovnih prodora
• popravak krovne izolacije
– popravak dizala (izvođenje strojarskih radova u smislu sanacije oštećenja uzrokovanih potresom na temelju mišljenja ovlaštenog servisera ne uključuje rekonstrukciju dotrajalog dizala i okna)
– popravak stubišta (radovi sanacije nekonstrukcijskih oštećenja stubišnih krakova i podesta uključuju skidanje i odvoz ispucale žbuke po dijelovima zidova stubišta (lokalno) i dijelova podgleda stubišnih krakova, za koje se ocijeni da predstavljaju potencijalnu opasnost za k Ukoliko je preporuka daljnjeg postupanja nekonstrukcijska obnova potrebno je naznačiti konstrukcijske elemente zgrade koje je potrebno obnoviti. Popravak oštećenja nastalih na konstrukcijskim elementima zgrade, a koja ne utječu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti, provode se u postupku organizirane obnove nekonstrukcijskih elemenata potresom oštećenih zgrada.
Troškovi dimnjačarskog nalaza i atestne dokumentacije nakon dovršenih radova na sanaciji potresom oštećenog dimnjaka, ukoliko su potrebni predstavljaju prihvatljiv trošak u postupku organizirane obnove nekonstrukcijskih elemenata zgrade.
Nabava i ugradnja kondenzacijskih bojlera u sklopu organizirane obnove nekonstrukcijskih elemenata potresom oštećenih zgrada predstavlja opravdan trošak. Predmetno se odnosi na slučajeve izvođenja radova na popravku dimovodnih kanala dimnjaka oštećenih potresima.
U slučaju u kojem je na zgradi koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, zbog potresa došlo do oštećenja nekonstrukcijskih elemenata, a nije došlo do oštećenja konstrukcije, odnosno ima dodijeljenu klasifikaciju uporabljivosti U1-Uporabljivo bez ograničenja i U2-Uporabljivo s preporukom, ista se može obnoviti popravkom nekonstrukcijskih elemenata, odnosno u organiziranom popravku istih.